preskoči na sadržaj

Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci

 > O školi  > Povijest
Povijest vinkovačke Gimnazije

19. stoljeće

Povećanjem broja, učenika, nastavnika, te razrednih odjeljenja tijekom 19. stoljeća, Gimnazija je postala najznačajnija prosvjetno-kulturna ustanova u gradu.

Krajem 1801.g. umro je Josip Stjepan Relković, vinkovački župnik i profesor humanističkih 5. i 6. razreda, te školski vjeroučitelj, ostajući brojnim gimnazijalcima u dugom sjećanju.

Godine 1822. c. kr. Dvorsko vojno vijeće odredi da brigadir Brodske pukovnije bude i ravnateljem Gimnazije, funkcija gimnazijskog prefekta je ostala netaknuta, on je upravljao i drugim normalnim školama u gradu u ime Školskog povjerenstva. Tridesetih godina 19. stoljeća gimnazija je brojala 70-tak učenika i 7 profesora, a od toga su bila 1 vjeroučitelj, 4 gramatikalna učitelja i 2 humanistička učitelja. Zapovjedništvo Brodske pukovnije godišnje je izdvajalo u prosjeku 4130 forinti na izdržavanje nastave u Gimnaziji. Stipendiju je primalo 11 učenika. Nastavnim planom u školi su se predavali: vjeronauk, latinski, povijest, zemljopis, prirodopis i matematika, te nešto kasnije i grčki jezik.

Godine 1850. u vinkovačku Gimnaziju uveden je hrvatski jezik kao zaseban predmet pod nazivom "ilirski jezik", a iduće godine škola dobiva status "Cesarsko-kraljevska katolička državna velika gimnazija". U 1852. godini u školu je uveden njemački jezik kao nastavni umjesto do tadašnjeg latinskog djelovanjem Bachovog apsolutizma. Hrvatski jezika za nastavne predmete vjeronauk i povijest uveden je najprije zalaganjem  đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera i novog bana, podrijetlom Vinkovčanina baruna Josipa Šokčevića. Bilo je to 31. listopada 1860. godine.

Od 2. ožujka 1861. godine u školi je utemeljeno "Društvo za podupiranje vrijednih i siromašnih učenika". Pokrovitelj i utemeljitelj Društva bio je đakovački biskup sa 1.000 forinti, a članovi utemeljitelji bili su još ban Josip Šokčević, obitelj grofova Khuen s vlastelinstva u Nuštru, zatim brojni graničarski časnici, te župnici, kanonici, vinkovački trgovci i odvjetnici.

Jedan od značajnijih događaja se dogodio 16. veljače 1868. godine. Car Franjo Josip I. donio je odluku da se u graničarskim školama, pa tako i u vinkovačkoj Gimnaziji, izjednače hrvatski i njemački jezik. Od iduće godine na prijedlog nastavničkog vijeća vojne vlasti dozvoljavaju postepeno uvođenje hrvatskog jezika kao nastavnog od prvih razreda.

Krajem školske godine 1875./1876. održana je prva matura na hrvatskom jeziku. Među tadašnjom generacijom učenika koji su maturu polagali na hrvatskom jeziku bio je i budući hrvatski književnik Josip Kozarac.

Iz godine u godinu broj učenika se povećavao pa je stara zgrada  (dvije visoke prizemnice) u kojima se održavala nastava postala pretijesna. Graničarske vlasti donose odluku da se na istom mjestu u centru grada sagradi nova zgrada. Gradnja je započela u lipnju 1878. , a završila u kolovozu 1879. godine a o tome svjedoče povijesni izvori. Tako je stogodišnjica vinkovačke Gimnazije svečano proslavljena 4. listopada 1879. useljenjem u novu, današnju školsku zgradu. Posvetu Gimnazije i svih učionica obavio je tadašnji đakovački biskup J.J. Strossmayer koji je bio i jedan od mecena u izgradnji nove zgrade.

U drugoj polovici 19. stoljeća gimnaziju je pohađalo godišnje iznad 200 učenika pretežno katoličke vjeroispovijesti, a nastavu je držalo dvadesetak profesora. U doba bana Ivana Mažuranića u školu se upisuju i mladež pravoslavne i židovske vjeroispovijesti, jer se ukidaju crkvene-narodne škole.

Gimnazija 1900.g.

Gimnazija iz 1900.g.

Nakon što je carskom odlukom 15. lipnja 1881. ukinuta Vojna granica, a njen teritorij  uključen u građansku Hrvatsku i Gimnazija potpada pod upravu Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu. Tom prigodom je dobila novi naziv: "Kraljevska velika gimnazija u Vinkovcima". Dolaskom Khuena Hedervarya na mjesto bana u Hrvatskoj 1883. godine, započinje madžarizacija Hrvatske. Ona se posebno osjećala u vinkovačkom kraju zato što je u Nuštru Khuen imao svoj veleposjed. Khuen u Vinkovcima gradi veliku madžarsku školu. Učenici gimnazije u to vrijeme često izlaze na ulice u demonstracije protiv otvaranja madžarskih tzv. "julijanskih" škola i drugih oblika madžarizacije.

Gimnazija je na kraju 19. stoljeća najvažnija kulturno-prosvjetna ustanova u gradu i širem geografskom području od Pečuha do Hercegovine, od Novske do Zemuna, to vidimo po upisu učenika s tih područja.






Napredno pretraživanje
Traži
 

 
Novosti i press kutak :: Novosti :: Vijesti
07.12.2018. 15:30
Održan Strateški forum o digitalnom sazrijevanju škola
U organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održan je Strateški forum pod nazivom "Digitalno sazrijevanje škola". Na Forumu su uz pomoćnicu ministrice znanosti i obrazovanja, prof. Lidiju Kralj sudjelovali i Ádám Horváth iz mađarskog Centra za digitalnu pedagogiju i metodologiju i Borut Čampelj iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta u Sloveniji.

04.12.2018. 09:01
Najava: Strateški forum "Digitalno sazrijevanje škola"
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja organizira Strateški forum pod nazivom "Digitalno sazrijevanje škola", koji će se održati u srijedu, 5. prosinca 2018. godine s početkom u 15 sati u prostorijama Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

03.12.2018. 08:40
NATO vježba "Cyber Coalition 2018"
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET sudjelovala je u jedanaestoj po redu NATO vježbi zaštite NATO i nacionalnih računalnih sustava pod nazivom "Cyber Coalition 2018". 

 
 > O školi  > Povijest
CMS za škole logo
Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci / Trg bana Josipa Šokčevića br. 1, HR-32100 Vinkovci / gimnazija-mareljkovica-vk.skole.hr / ured@gimnazija-mareljkovica-vk.skole.hr
preskoči na navigaciju